7. svjetskih čuda

Srijeda, 03 Lipanj 2009 18:16
Ispis PDF

 

 

Evo donosim vam pregled sedam svjetskih cuda.Ako niste znali podatke o njima mozete 

procitati u tekstu koji slijedi ....

 Chichén Itzá

 

 

 

Chichén Itzá (=na zdencu Ica) Grad Maya, glavni je grad plemena Itzá na Yucatanu.

U Chichen Itzi dolazi od X stoljeća do miješanja toltečke kulture i kulture Maya,

a tokom stoljeća one su se u potpunosti integrirale (do ranog 13. stoljeća).

Ondje su Tolteci zamijenili dobroćudna božanstva Maya sa svojim krvoločnim bogovima

i prisilili majstore Maya da obnove grad prema toltečkom poimanju. Nažalost,

Maye su prihvatile nove okrutne crte toltečke tradicije. 

Veliki kineski zid 

 

 
Najstariji i najduži od svih zidova je Veliki kineski zid. Prosječne visine 12 m
proteže se u dužini od 2400 km od obala Žutog mora prema stepama
unutrašnje Azije. Zid je imao obrambenu ulogu u dugom povjesnom
periodu, a danas je uz Zabranjeni grad i Vojnike u terakoti glavna
kulturna znamenitost Kine. Gradnja zida započela je u 3. stoljeću pr. K. da bi
branio Kineze od prodora Mongola sa sjevera. Za vladavine dinastije Ming,
posebno tijekom 15. stoljeća, zid je obnovljen, a u 17. stoljeću je dosegao
današnju dužinu. Postoji podatak da je u tom periodu obnavljanja zida s
udjelovao svaki treći muškarac Kine. Godine 1970. Kinezi su odlučili
uključiti Zid u turističku ponudu, pa tako ovaj simbol kineske civilizacije
u prosjeku svake godine posjeti oko 10 milijuna turista. Najatraktivniji dio
Velikog kineskog zida nalazi se 70 km sjeveroistočno od prijestolnice na
lokaciji Mutianyu gdje turistički obilazak po cijeni od 34$ traje oko 45
minuta. Zbog iznimne baštinske vrijednosti 1987. godine Kineski
zid je upisan na listu UNESCO, a 2002. i na listu WMF. Jedan od
najimpresivnijih podataka vazanih za ovo svjetsko čudo bio je da
se može vidjeti s Mjeseca. Prema podacima iz ožujka ove godine
kinesko ministarstvo obrazovanja dalo je nalog da se ovaj podatak
izbaci iz kineskih udžbenika jer astronaut Jang Livej nakon 21 dan
boravka u svemiru tvrdi na Zid nije moguće vidjeti s te udaljenosti.
Točan ili ipak netočan podatak, nije važno jer Veliki kineski zid najveća
je građevina na Zemlji.


Koloseum u Rimu 

 

 Koloseum (Kolosej, izvorno: Colosseum), izvorno nazvan "Flavijev amfiteatar",
je amfiteatar u Rimu. Ime je dobio po kolosalnoj skulpturi cara Nerona koja se
nalazila ispred amfiteatra. U Koloseumu su održavane gladijatorske borbe, koje
je moglo pratiti 50 000 gledatelja. Održavale su se i borbe sa životinjama i rijetko
kada borbe s brodovima. U slučaju požara Kolosej bi se ispraznio za 10 minuta.
Koloseum je 2007. uvršten među novih 7 svjetskih čuda.
Gradnja je započeta 72. za vrijeme cara Vespazijana, a dovršena desetak
godina kasije za vrijeme vladavine njegova sina Domicijana.

Sagrađen u obliku velikog valjkastog tijela na eliptičnom tlocrtu, sa sjedištima
koja se koso spuštaju prema borilištu – areni. Zidni plašt – omotač volumena –
gotovo je nestao u otvorima arkada koje ga u tri kata raščlanjuju i kroz koje su
hodnici dobivali svjetlost i zrak, a bile su ukrašene cijelim skulpturama. Čak su
i uski dijelovi zida plastički naglašeni polu-stupovima, a gornji plašt pilastrima.
Imao je 50 000 mjesta za sjedenje (i 10 000 mjesta za stajanje), pa čak i
pokretni krov od platna. Bio je to veličanstveni kompleks graditeljstva i
kiparstva koji je služio brojnim spektaklima (legenda kaže da su održavane
i pomorske bitke s pravim brodovima; za te je prigode arena bivala potpuno
ispunjena vodom).


 Tāj Mahal u Indiji   

 

 

 Tadž Mahal (Tāj Mahal; hindski: ताज महल, urdski i perzijski: تاج محل) je
arhitektonski spomenik u Agri, gradu u indijskoj saveznoj državi Utar Pradeš,
koji se smatra vrhunskim ostvarenjem mogulskog perioda.Izgrađen između
1632. i 1647. pod nadzorom šaha Džahana (1592-1666) kao mauzolej za
njegovu omiljenu ženu Mumtaz Mahal, Tadž predstavlja sjajno zamišljenu
cjelinu.Sastoji se od središnje oktagonalne građevine, okrunjene lukovičastom
kupolom, čija je ukupna visina oko 75 m i koja je skoro u potpunosti
izgrađena od bijelog mramora; uz nju stoje dva simetrična zdanja od crvenog
pješčara - jedno na sjeverozapadu a drugo na jugoistoku.Na sjeverozapadu se
nalazi džamija, a na jugoistoku kuća za odmor. Dimenzije čitavog kompleksa
pravokutnog tlocrta opasanim zidom iznose 300 m x 560 m. Ispred spomenuta
tri zdanja nalazi se veliki vrt, podijeljen na četiri dijela simetrično
raspoređenim kanalima. Tadž je kraljevski mauzolej za velikog vladara
i njegovu omiljenu ženu.
Citati iz Kur'ana su rapoređeni na pažljivo odabrana mjesta. Opći plan i
duhovni karakter ovog remek-djela zasnivaju se na idejama koje su razvili
sufijski mistici.Ovaj "San u mramoru", kako ga nazivaju povjesničari
umjetnosti, sagrađen je na obali rijeke Džamne za Ariumand Banu Began
koju je šah Džahan odlikovao počasnim imenom Mumtaz Mahal, dragi
kamen palače.
Ona je nakon rođenja osmog djeteta umrla 1629. godine, a mogul je
naredio da se iznad njenog groba sagradi grobnica kakvu svijet nije vidio.
Stručnjak za konstrukciju kupole je vjerovatno iz Istanbula, zidari su
dolazili iz Delhija i Kandahara, stručnjaci za vrh kupole su dolazili iz
Lahora i Samarkanda, kaligrafi za umetnute zapise iz Širaza i Bagdada,
rezbari cvijeća iz Buhare, vrtni arhitekti iz Kašmira.
Više od 20000 radnika je radilo 17 godina na izgradnji spomenika.
Spada među remek-djela islamske kulture i novih sedam svjetskih čuda.


 
 Machu Picchu
 
 
 
Machu Picchu (Machu Pichu) je sveti grad Inka smjestio se na najvišem
dijelu istočnih Andi, na istočnim padinama planinskog lanca Urubamba,
na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Machu Picchu je vjerojatno
izgrađen oko 1300. godine, ali je ostao sakriven sve do 1911. godine kad
ga otkriva Amerikanac Hiram Bingham.
Machu Picchu svjedoči o vremenu carstva Inka koje je bilo ogromno.
Nakon osvajanja teritorija, moćna vojska Inka sagradila je kanale za
navodnjavanje i sustave popločenih cesta, a građevinari su sagradili tvrđave,
hramove i monumentalne kamene zgrade.
Danas arheolozi tvrde da Machu Picchu nije bio grad u klasičnom smislu
jer nisu pronađeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde.
Najvjerojatnije je građen kao carski posjed i religijsko utočište ili kao
tajni ceremonijalni grad. Ostaci Machu Picchua odaju carski stil Inka
kakav se može naći i na drugim mjestima nekad najveće države Novoga
svijeta prije dolaska Europljana. No neobičan je po okolišu: smješten je
usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Grad ima dvjestotinjak građevina
smještenih po terasama i raspoređenih oko velikog središnjeg trga. Četvrti
na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da maksimalno iskorištavaju
prostor. Postoje i terase izvan naseljenog dijela koje imaju kanale za natapanje.
Na uzvisini u središtu grada nalazi se granitni monolit, možda žrtvenik,
karakterističan za Inke, a možda i zvjezdarnica. Zidine Machu Picchua
izgrađene su od orijaških blokova kamena. Podatak je još fascinantniji
jer se zna da Inke nisu poznavali kotač ni željezno oruđe, a analizom
je utvrđeno da su blokovi savršeno izrezani u kamenolomima i da su
se završni radovi obavljali na samom gradilištu.

Grad koji je četiristo godina bio zaboravljen u andskoj prašumi, čini
se da je bio napušten još i prije nego što su carstvo Inka pokorili Španjolci.
Prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio sifilis koji je stigao iz Europe,
a ostalo je učinio građanski rat.


 
Kip Krista Iskupitelja 
 

 
 
Kip Krista Iskupitelja (portugalski: Cristo Redentor) statua je visoka 38 metara,
a nalazi se na vrhu Corcovada u Rio de Janeiru, Brazil.Na visini od 710 metara,
kip Krista Iskupitelja raskrilio je ruke dobrodošlice nad Rijom. Upodnožju se
nalazi mala crkvica. Jedno od naposjećenijih mjesta na svijetu pruža prekrasan
pogled na Rio, cijeli zaljev i poznate plaže Copacabanu i Ipanemu.


 Petra
 
 
Petra se nalazi na pola puta od zaljeva Akaba prema Mrtvom moru na
visini od 800 pa do 1.350 m iznad razine mora u širokoj kotlini u brdskom
području Edoma. Zahvaljujući strateški povoljnom položaju na raskrižju više
karavanskih putova koji su spajali Egipat sa Sirijom i južnu Arabiju sa
Sredozemljem, grad je u razdoblju od 5. stoljeća p.n.e. pa do 3. stoljeća naše
ere bio vrlo važno trgovačko središte. Petra je naročito kontrolirala raskrižje
na putu tamjana. Taj prastari trgovački put vodio je od Jemena duž zapadne
obale Arabije, a kod Petre se račvao na sjeverozapadni odvojak prema Gazi
i drugi koji je smjerom prema sjeveroistoku išao do Damaska.

Pored povoljnog geografskog položaja, imala je i dobro skriveni položaj
među strmim stjenovitim zidovima okolnih brijegova i, što je bilo posebno
važno, sigurnu opskrbu vodom. I danas se do mjesta može doći samo uskom
brdskom stazom sa sjeverozapada ili jednim stjenovitim klancem s istoka
koji je dug oko 1,5 km a stijene između kojih se provlači dosižu visinu od
oko 200 m dok je na najužem mjestu širok samo 2 m. Duž jednog stjenovitog
zida klanca uklesan je žljeb pokriven kamenim pločama kojim su Nabatejci
dovodili u Petru vodu iz jednog brdskog potoka.

Sve to činilo je Petru privlačnom jer je pružalo sigurnost karavanama s juga
Arabije koje su prenosile uglavnom skupocjenu robu: začine i svilu iz Indije,
bjelokost iz Afrike, biseri iz Crvenog mora kao i tamjan s juga Arabije.
Smola sa stabala tamjanove biljke (Boswellia sacra) bila je u cijelom
antičkom svijetu vrlo cijenjena kao skupocjena žrtva bogovima, ali i kao
lijek. Carine i posredovanje u trgovini donosili su Nabatejcima vrlo velike prihode